Društveni status osoba sa narušenim mentalnim zdravljem u značajnoj mjeri obilježen je ne samo objektivnim zdravstvenim problemom i rezultirajućim simptomima već i njegovim posrednim društvenim posljedicama: marginalizacijom, socijalnim isključivanjem i siromaštvom. Naime, nizak socijalni status i socijalna isključenost su daleko češći kod osoba sa narušenim mentalnim zdravljem nego u općoj populaciji, što povećava njihovu marginalizaciju i ranjivost. Zbog stigmatizacije i diskriminacije, ljudska prava osoba sa mentalnim poremećajima su često ugrožena. Mnogi otežano ostvaruju prava u oblasti rada, obrazovanja i standarda života dostojnog čovjeka, nezavisnog i samostalnog življenja, socijalne zaštite i kulturnog života, ali i prava na postizanje najvišeg mogućeg standarda zdravlja. Osobe sa mentalnim poremećajima se zbog diskriminacije teško zapošljavaju i/ili vraćaju na radno mjesto, što nije nužno posljedica smanjenih radnih sposobnosti ili još uvijek prisutnih simptoma već predrasuda o mentalnim poremećajima. Ovakav utjecaj stigme ima posljedice na zdravlje osobe i ozbiljno narušava osjećaj vlastite vrijednosti, potiče izolaciju i dovodi do začaranog kruga društvene isključenosti.
Ovaj Projekat, usmjeren na prevazilaženje opisanog problema, baziran je na modelu poticanja preduzetničkih kompetencija menadžmenta i članova udruženja osoba sa mentalnim poremećajima. Na ovaj način, osigurat će se prilike za zaposlenje i radni angažman u obimu i okruženju prilagođenom specifičnim potrebama ove ciljne grupe. Ovo uključuje efekte radne integracije, osiguranja prihoda, terapeutske efekte i socijalnu inkluziju osoba sa mentalnim poremećajima u lokalnu zajednicu.
Imajući u vidu specifičnosti i individualne kapacitete pojedinih udruženja i lokacija na kojim djeluju, projekat će dizajnirati specifične preduzetničke forme, prilagođene stanju na tržištu i kapacitetu i kompetencijama preduzetnika. Poslovne aktivnosti će biti usklađene sa principima socijalnog/društvenog preduzetništva, stavljajući jednak fokus na socijalni cilj i potrebu za kreiranje samoodrživih rješenja kroz ostvarenje prihoda od komercijalnih djelatnosti. U 2018 godini, projekat će se fokusirati na dva udruženja, čiji kapaciteti za pokretanje komercijalnih djelatnosti su u prethodnoj godini ojačani na neophodni nivo: Feniks iz Tuzle i Uzdravlje iz Mrkonjić Grada. Druga srodna udruženja će biti poticana za jačanje kapaciteta kako bi se u 2019. godini osigurala mogućnost za širenje podrške na dvije dodatne lokacije.
Očekivani rezultat projekta je održiv model unapređenja mentalnog zdravlja i socijalno uključivanje populacije osoba sa narušenim mentalnim zdravljem kroz radnu integraciju i socijalno preduzetništvo. Radna integracija osoba sa invaliditetom se u većini evropskih zemalja provodi kroz koncept socijalnog poduzetništva. Sam koncept socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva je počeo da se razvija na temeljima talijanskih socijalnih zadruga koje su nastale kao rezultat reforme sistema zdravstvene zaštite, prvenstveno u oblasti mentalnog zdravlja. Pokretanje poduzetničke aktivnosti je u načelu rizičan poduhvat, naročito u kontekstu visoke nezaposlenosti opšte populacije. Međutim, ovi rizici se u određenoj mjeri mogu kontrolirati kroz sistem sveobuhvatne finansijske, tehničke i stručne podrške planirane ovim projektom.
Imajući u vidu da je očekivani rezultat projekta razvoj modela socijalnog uključivanja ciljne grupe kroz radnu integraciju, Projekat zapošljavanja mladih i Projekat Mentalnog zdravlja planiraju nastavak srodnih aktivnosti, realiziranjem modela na dvjema dodatnim lokacijama i novim grupama korisnika. Dokumentovanje i optimizacija projektnog modela su stoga od posebne važnosti za uspjeh projekta.