Dosadašnje aktivnosti

U Tuzli se projekt implementirao  dvije godine i odvijao se u dva pravca: prvi pravac je animiranje ljudi, članova Udruženja Fenix, i njihovo angažovanje na Oglednoj parceli. Oglednu parcelu, odnosno zemljište za uzgoj maline nam je ustupio Grad Tuzla, a preko Opšte poljoprivredne zadruge „Agropromet“ u Tuzli koja gospodari tim zemljištem. Na ukupnoj površini od 1 hektar podignut je zasad maline. Svaki korisnik projekta (ukupno  sedam) a član Udruženja „Fenix“ je dobio onoliku parcelu koliko je mislio da može obraditi. Uz sadnice maline korisnici su dobili i sredstva iz programa organske zaštite i prihrane maline, alat za obradu zemljišta, leđne prskalice, frezu, sistem za navodnjavanje, trimer  za košenje trave i drugu opremu koja im je potrebna za održavanje zasada maline. Stručna pomoć im je obezbjeđena kroz angažman agronoma čije troškove su djelimično pokrili projekt i Grad Tuzla. Da bi mogla i praktično pokazati neke radnje u zasadu i pošto je ovo njeno prvo stalno zaposlenje, agronomu Emini Hodžić je također dodjeljena parcela na kojoj je zasađena malina u okviru Ogledne parcele.

Nakon uspostavljene proizvodnje i uspješnog startovanja sa uzgojem maline, razmišljalo se koji oblik organizovanja korisnika projekta bi bio najpovoljniji za njih, a u smislu dugoročne održivosti proizvodnje, prodaje i razvoja ove proizvodnje uključivanjem novih korisnika. Sa korisnicima projekta su održane radionice na kojima je predstavljeno više mogućih organizacionih oblika proizvođača i kroz diskusiju smo došli do zaključka da je najbolji oblik njihovog organizovanja – poljoprivredna zadruga.

U Mrkonjić Gradu je projekt u ovom kapacitetu počeo godinu dana kasnije u odnosu na Tuzlu. Radilo se po istom principu, tj. Da se pronađe odgovarajuća parcela, u blizini grada na kojoj bi se mogla zajednički organizovati proizvodnja malina a korisnici projekta bi bile mentalno oboljele osobe, članovi Udruženja Uzdravlje. U zimu 2017/18 godine, odlučeno je da se za potrebe projekta kupi zemljište površine 2 ha a koje bi se knjižilo na ime Udruženja Uzdravlje. Kupovina zemljišta je izvršena u zimskom periodu, pa zbog snijega nije mogla da se uradi provjera kvaliteta zemljišta, odnosno mogućnost bavljenja intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. U proljeće 2018. godine se ustanovilo da veliki dio parcele nije uslovan za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, zbog podzemnih i nadzemnih voda koje su se slijevale sa obližnjih brda. Pristupilo se meliorativnim radovima, odnosno prokopani su odvodni kanali koji su trebali višak vode odvesti u obližnju rijeku.  To je djelimično dalo rezultat u smislu da je 70% parcele na kojoj je zasađena malina oslobođeno viška vode, to je oko 0,8 ha, ostali dio je i dalje imao problema sa viškom vode i nije bila moguća obrada zemljišta, odnosno sadnja ili sjetva nekih poljoprivrednih kultura.

Da bi korisnici projekta imali i stručnu pomoć, angažovan je mladi agronom koji je svakodnevno bio prisutan na parceli, a bio je pod mentorstvom koordinatora  projekta. Angažman agronoma je zajednički sufinansiran od strane projekta i Općine Mrkonjić  Grad. Kao i u Tuzli, od samog  starta projekta nam je bilo jasno da korisnici, odnosno osobe koje su angažirane na Oglednoj parceli, neće moći same odgovoriti svim zahtjevima, a kad se tiče održavanja zasada maline. Iz tog razloga su angažirani volonteri, članovi Omladinske organizacije u Mrkonjić Gradu, koji su dobrovoljno bili angažovani na održavanju zasada (čistili zasade od korova, okopavali i puštali vodu za navodnjavanje). Zahvaljujući njima zasadi koji nisu propali zbog viška podzemnih voda su  u dobrom stanju.

Paralelno sa razvojem proizvodnje radili smo na pronalasku modela organizovanja proizvođača, odnosno korisnika projekta. Pošto je u isto  vrijeme bila realizacija projekta koji je finansiran od strane  EU, smješten na području Grada Banja Luka. Koncept projekta je da se kroz Urbanu poljoprivredu ostvare radna mjesta za osobe koje žive u gradu. Projektom je pomognuto osnivanje i opremanje Zadruge „Sunčani Brijeg“. Ideja je bila da se organizacija koja bi bila formirana u Mrkonjić  Gradu poveže sa ovom Zadrugom i preko nje plasira svoje proizvode u Banja Luku. Prilikom održavanja radionica u Banja Luci  sa korisnicima projekta Urbana poljoprivreda, a na temu Organizacija poljoprivredne zadruge, upravljanje i planiranje, prisustvovali su i predstavnici iz Mrkonjić Grada koji su direktno uključeni u projekt.

 

 

Planirane aktivnosti

U narednoj fazi projekta aktivnosti se trebaju provoditi u više pravaca paralelno, a sve sa ciljem održivosti organizacija nastalih implementaciom projekta u oba područja, Tuzla i Mrkonjić Grad. To podrazumjeva dugoročnu sigurnost ostvarenih radnih mjesta za osobe iz definisane ciljne grupe.

Mogući pravci djelovanja na projektu su:

1.Razvoj i diverzifikacija proizvodnje.

Podrazumjeva sjetvu  novih poljoprivrednih površina sa novim poljoprivrednim kulturama koje mogu u toku jedne sezone  da donesu značajne prihode proizvođačima. Ovdje mislimo na povrtlarske kulture  koje  se  mogu sijati na otvorenim parcelama, uz mala ulaganja,  a značajnim  efektom (Bijeli i crveni luk, mrkva, krompir, grah). Proizvodnja bi se mogla organizovati  u  Tuzli na Oglednoj parceli, uz angažman članova Udruženja Fenix i mehanizacije Zadruge Agropromet. Dodatno bi se mogli angažovati novi korisnici projekta koji imaju svoju zemlju i koji bi na svojim parcelama proizvodili krastavac, papriku i maline. Tako da bi u narednoj fazi projekta mogli dodatno angažovati  4 do 5 novih korisnika.

Ove kulture se mogu skladištiti i plasirati na tržištu i u toku zimskog perioda.

Razvoj proizvodnje podrazumjeva također i razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda. Planiranje količina i  vrsta koje će se proizvoditi, promocija proizvoda, način pakovanja i etiketiranja. Veoma je bitno  da osim dovoljnih količina proizvoda koje se nude tržištu, potrebno je imati i široku paletu proizvoda, jer samo tako se mogu naći novi kupci, odnosno zadržati već postojeći.

U Mrkonjić Gradu bi se na Oglednoj parceli,  zbog specifičnosti terena i obilja vode, mogao organizovati uzgoj ribe kopanjem većeg bazena. Ovaj bazen bi imao i ulogu akumulacije viška vode, što bi dodatno isušilo teren koji bi se onda mogao obrađivati. U ribnjaku bi mogla biti zaposlena jedna osoba, a eventualno uzimanjem dodatne parcele u zakup mogla bi se organizovati proizvodnja luka, krompira, heljde. Pored toga bitno je naglasiti da za razliku od Tuzle u Mrkonjić Gradu malinu po principima Organske proizvodnje nije moguće uspješno organizovati, jer zbog stalnog ispiranja tla, organski preparati za ishranu biljaka nemaju pravi efekat. Iz tog razloga se preporučuje dodatna prehrana biljaka mineralnim gnojivima po principu Integralne proizvodnje voća i povrća.

Kada biljke ojačaju i ako se tlo isuši, onda se može uraditi konverzija u Organsku proizvodnju koja traje dvije godine.

 

2.Razvoj kapaciteta organizacija (zadruga).

Kada govorimo o razvoju zadruga, koje su partneri na projekktu i koje bi trebale nastaviti aktivnosti projekta po njegovom završrtku, imamo  dvije potpuno  različite situacije u Tuzli i Mrkonjić  Gradu.

U Tuzli je već etablirana saradnja sa Zadrugom  Agropromet.

• Uspostavljena je saradnja sa udruženjem Fenix,
• Članovi udruženja su punopravni članovi zadruge,
• Uprava Zadruge planira proizvodnju i obezbjeđuje repromaterijal za korisnike projekta,
• Grad Tuzla artikuliše pomoć, odnosno financijsku podršku preko ove Zadruge,
• Zadruga Agropromet je prilagodila svoj Statut sa ciljem da bude prepoznata od partnera kao Socijalna Zadruga.

Sve ovo je dobra pretpostavka za dalji  razvoj  saradnje sa ovom  Zadrugom u smislu partnerstva u realizaciji slijedeće faze projekta. Da bi Zadruga poslovala što uspješnije i da bi mogla zadovoljiti zahtjevima zadrugara, uključujući i korisnike projekta, ona također treba podršku. Ta podrška bi  se očitovala u slijedećem:

• Obezbjeđenje prostora unutar Zadruge u kojem će se plasirati svježe  voće i povrće zadrugara  (nabavka polica, frižidera, vage). U ovom prostoru bi se mogla angažovati jedna osoba iz Udruženja Fenix koja bi dobila stalno zaposlenje.
• Sličan ovakav prostor bi se mogao obezbjediti  u centru grada u kojem bi se također prodavalo svježe voće i povrće i gdje bi  se dodatno mogla uposliti još jedna osoba.
• Izrada promotivnih letaka, promocija u medijima i posjeta nekim sajmovima u zemlji bi sigurno pomoglo unapređenju plasmana proizvoda.

U Mrkonjić Gradu nismo toliko daleko otišli sa pronalaženjem  partnera koji će nastaviti aktivnosti projekta. Prijelazno  rješenje bi mogla biti Zadruga Pecka. Sa direktorom te Zadruge su obavljeni razgovori i on je izrazio spremnost za suradnju u smislu pomoći oko plasmana proizvoda, misli se na povrće i neke prerađevine voća i povrća u okviru domaćinstava. Kad se tiče otkupa maline dogovoreno je sa firmom Šumska tajna u Ribniku da oni otkupe sve količine maline. Ova hladnjača je spremna na dugoročno partnerstvo a kad se tiče otkupa maline i šumskog voća na području Mrkonjić Grada.

Opšta poljopriivredna zadruga Sunčani  Brijeg je također zainteresovana za saradnju i plasman proizvoda sa područja Mrkonjić  Grada na tržište u Banja Luci. Oni su zainteresovani za sviježe povrće koje se uzgaja na otvorenom, krompir, luk, mrkva kao i prerađevine od voća i povrća. Da bi  se ova saradnja uspostavila potrebno je obezbjediti uslove koji podrazumijevaju:

 

• Širu paletu proizvoda (veće količine i vrste povrtlarskih kultura)
• Logističko opremanje (Nabavka kedija za transport proizvoda do Banjaluke, obezbjeđenje skladišnog prostora)
• Registracija pravnog lica koje bi bilo partner Zadruzi Sunčani brijeg

Kada govorimo o organizovanju proizvođača, korisnika projekta, odnosno o Zadruzi koja bi mogla  biti na usluzi proizvođačima, dugoročno rješenje bi bilo registrovanje nove Zadruge. Zadrugu  bi mogli registrovati korisnici projekta i drugi proizvođači koji bi imali interesa da se uključe u Zadrugu.  Ako o tome razmišljamo, onda treba imati u vidu da je management buduće  Zadruge ključan za njeno uspješno djelovanje. U Mrkonjić Gradu u okviru  Omladinske organizacije djeluju mlade osobe koje su  razvile taj poduzetnički duh i koje bi mogle preuzeti ulogu managera zadruge.  Jedan od takvih je Sergej Milanović, šumarski inženjer. On je i do sada puno pomagao korisnicima projekta na bazi voluntarizma i veoma je upućen u ovo šta se do sada uradilo. Sa njim je obavljen razgovor i on je izrazio spremnost i da se profesionalno angažuje  sa ciljem pomoći razvoja prije svega socijalnog poduzetništva na području Mrkonjić Grada. Mislim da bi njegovim angažmanom osigurali da naredne aktivnosti na projektu budu pod potpunom kontrolom  i da se razvijaju u pravcu koji je poželjan.

3.Razvoj socijalnih zadruga, odnosno  socijalnog poduzetništva

Od samog početka projekta bilo je jasno da su korisnici projekta sa kojima razvijamo poduzetništvo u oblasti poljoprivredne proizvodnje, osobe koje zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu biti 100% angažovane na poslovima u poljoprivredi. S druge strane, za uspješnu proizvodnju, koja će obezbjediti prihode, potreban je maksimalan angažman čovjeka. Da bi se zadovoljila oba kriterija riješenje je u oblasti socijalnog poduzetništva, odnosno registraciji socijalnog preduzeća. Pošto je Poljoprivredna zadruga oblik organizovanja poljoprivrednih proizvođača koji na najbolji način zadovoljava zahtjeve malih proizvođača, a kad se tiče planiranja proizvodnje, nabavke repromaterijala, edukacije poljoprivrednih proizvođača i plasmana poljoprivrednih proizvoda, onda možemo reći  da u sektoru poljoprivrede Socijalna zdruga je oblik organizovanja proizvođača sa umanjenim radnim sposobnostima.

Da bi neko preduzeće ili  zadruga moglo zadovoljiti  kriterij da radi u socijalnoj sferi, ono kao  takvo mora biti prepoznato od šire društvene zajednice, odnosno od vlasti na različitim nivoima (opštinski, kantonalni, entitetski) i mora biti pomognuto u ostvarivanju cilja, a to je radno angažovanje osoba sa invaliditetom ili psihički oboljelih osoba.

Pošto ovaj projekt svoje aktivnosti provodi u socijalnom sektoru i sarađuje sa organizacijama koje zadovoljavaju kriterije da budu socijalne, misli se prije svega na Poljoprivrednu Zadrugu Agropromet, to bi bilo potrebno u narednoj fazi implementacije projekta uspostaviti dijalog sa vlasti na različitim nivoima, u Tuzli  sa Općinom, Kantonalnim i entitetskim ministarstvom, u Mrkonjić Gradu sa Općinom i entitetskim ministarstvom. Cilj tih kontakata i dijaloga je da Zadruga u Tuzli i buduća zadruga u Mrkonjić  Gradu budu prihvaćene kao partneri u oblasti socijalnog zapošljavanja i da koriste sredstva iz fondova koji su uspostavljeni za te namjene.

Treba naglasiti da bez partnerstva sa državom i pomoći države, socijalno poduzetništvo nije moguće. Postoji značajan prostor za saradnju  u obje sredine, pogotovu ako se ima u vidu da su i jedna i druga općina kroz svoje budgete već pomogle financijski u realizaciji nekih komponenti ovog projekta.

Asocijacija  XY, Sarajevu finansijer projekta, donatorska sredstva Švicarske ambasade u  Sarajevo, direkcija za razvoj i saradmnju, SDC.