Select Page

Važnost osnaživanja u prevenciji mentalnih poremećaja i promociji zdravlja priznata je u mnogim međunarodnim i nacionalnim politikama. Osnaživanje se treba istovremeno odvijati na individualnom i društvenom nivou. To je višedimenzionalni socijalni proces kroz koji pojedinci i grupe imaju bolje razumijevanje svoje okoline i stiču bolju kontrolu nad svojim životima. Kao posljedica toga, oni su u mogućnosti da mijenjaju vlastito društveno i političko okruženje kako bi poboljšali svoje životne okolnosti. Biti uključen u društvu u kojem se živi je od vitalnog značaja za materijalno, psihosocijalno i političko osnaživanje koji podržavaju socijalno blagostanje i jednakost u zdravlju.

Mentalni poremećaji često dovode pojedince i porodice u siromaštvo. Nizak socijalni status i socijalna isključenost su daleko češći kod osoba sa mentalnim poremećajima nego u opštoj populaciji, što povećava njihovu marginalizaciju i ranjivost. Zbog stigmatizacije i diskriminacije ljudska prava osoba sa mentalnim poremećajima su često ugrožena. Mnogi otežano ostvaruju prava u oblasti rada, obrazovanja i pristojnog standarda života, nezavisnog i samostalnog življenja, socijalne zaštite i kulturnog života, ali i prava na postizanje najvišeg mogućeg standarda zdravlja. Osobe sa narušenim mentalnom zdravljem se zbog diskriminacije teško zapošljavaju i/ili vraćaju na radno mjesto, što nije nužno posljedica smanjenih radnih sposobnosti ili još uvijek prisutnih simptoma već predrasuda o mentalnim poremećajima. Ovakav uticaj stigme ima negativne posljedice na zdravlje osobe i ozbiljno narušava osjećaj vlastite vrijednosti. Kao što je pravo na rad temeljno ljudsko pravo, ekonomsko osnaživanje osoba sa mentalnim poremećajima je društveni zadatak koji ohrabruje sve članove zajednice da poštuju zdravlje i dobrobit pojedinaca i populacije i djeluju na načine koji osnažuju pojedince i skupine na poštovanje ličnih i prava drugih na zdravlje i dobrobit.

 

 

U navedenom kontekstu, radna integracija adresira veliki segment procesa smanjenja diskriminacije osoba sa mentalnim poremećajima i njihove njegovatelje. Na individualnom nivou ekonomsko osnaživanje pridonosi višem nivou pozitivnih društvenih kontakata, te samim tim i boljem standardu života i zdravlja.

Radna integracija osoba sa invaliditetom se u većini evropskih zemalja ostvaruje se kroz koncept socijalnog preduzetništva. Sam koncept socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva je počeo da se razvija na temeljima talijanskih socijalnih zadruga koje su nastale kao rezultat reforme sistema zdravstvene zaštite, prvenstveno u oblasti mentalnog zdravlja.

Ovaj Projekat, usmjeren na prevazilaženje opisanog problema, baziran je na modelu podsticanja preduzetničkih kompetencija menadžmenta i članova udruženja osoba sa mentalnim poremećajima. Na ovaj način, osiguravaju se prilike za zaposlenje i radni angažman u obimu i okruženju prilagođenom specifičnim potrebama ove ciljne grupe.

Očekivani rezultat projekta je održiv model unapređenja mentalnog zdravlja i socijalno uključivanje populacije osoba sa narušenim mentalnim zdravljem kroz radnu integraciju i socijalno preduzetništvo. Rizici se u određenoj mjeri mogu kontrolisati kroz sistem sveobuhvatne finansijske, tehničke i stručne podrške planirane ovim projektom.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP), podržan od strane Vlade Švicarske, od 2008. godine podržava reformu javnih službi za zapošljavanje (JSZ), te pruža podršku razvoju preduzetništva.

Glavni ciljevi projekta su:

  • Jačanje socijalne inkluzije osoba sa mentalnim poremećajima i jačanjem njihove radne integracije kroz socijalna preduzeća,
  • Poboljšanje socio-ekonomskog statusa korisnika osiguranjem redovnih prihoda od komercijalnih djelatnosti.

 

The importance of empowerment in prevention of mental disorders and promotion of health is recognized in many international and national policies. Empowerment should take place simultaneously at the individual and the social level. It is a multidimensional social process through which individuals and groups have a better understanding of their environment and gain better control over their lives. As a result, they are able to change their own social and political environment to improve their life circumstances. Being involved in the society in which they live is vital to material, psychosocial and political empowerment that supports social well-being and equality in health.

Mental disorders often bring individuals and families into poverty. Low social status and social exclusion are far more common in people with mental disorders than in the general population, which increases their marginalization and vulnerability. Due to stigmatization and discrimination, human rights of people with mental disorders are often endangered. Many find it difficult to exercise rights in the area of work, education and decent standard of living, independency and independent living, social protection and cultural life, as well as the right to achieve the highest possible standard of health. People with mental health disabilities are difficult to recruit and / or return to work due to discrimination, which is not necessarily a consequence of reduced work abilities or still present symptoms, but prejudices about mental disorders. Such an influence of the stigma has negative consequences on the health of a person and seriously disturbs the feeling of one's own worth. As the right to work is a fundamental human right, the economic empowerment of people with mental disorders is a social task that encourages all members of the community to respect the health and well-being of individuals and populations, and act in ways that empower individuals and groups to respect their own rights as well as the rights of others to health and welfare.

 

 

In this context, work integration addresses a large segment of the process of reducing the discrimination against people with mental disorders and their carers. At an individual level, economic empowerment contributes to a higher level of positive social contacts, and thus to a better standard of life and health.

Work integration of people with disabilities is realized in most European countries through the concept of social entrepreneurship. The very concept of social economy and social entrepreneurship began to develop on the foundations of Italian social cooperatives that resulted from the reform of the health care system, primarily in the field of mental health.

This project, aimed at overcoming the described problem, is based on the model of encouraging entrepreneurial management competences and members of associations of people with mental disorders. In this way, opportunities for employment and work engagement are provided in the scope and environment tailored to the specific needs of this target group.

The expected outcome of the project is a sustainable model for improving mental health and social inclusion of people with mental health disorders through work integration and social entrepreneurship. Risks can be controlled to a certain extent through a system of comprehensive financial, technical and professional support planned with this project.

The Youth Employment Project (YEP), supported by the Government of Switzerland, has been supporting the reform of Public Employment Services (JSZ) since 2008, and supports the development of entrepreneurship.

The main objectives of the project are:

  • Strengthening the social inclusion of people with mental disorders and strengthening their work integration through social enterprises,
  • Improvement of the socio-economic status of users by providing regular income from commercial activities.